CROMETEO FORUM

Prvi hrvatski meteorološki forum
Sada je: 21 kol 2014, 10:12.

Vremenska zona: UTC + 02:00




Forum je zaključan Tema je zaključana [ne možeš postati/uređivati postove/odgovarati].  [ 11 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
PostPostano: 18 sij 2012, 22:27 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
U razdoblju od 8.-18. siječnja 2012. godine članovi Crometeo foruma birali su Naj meteo događaj u Hrvatskoj za 2011. godinu.
U konkurenciji je bilo 20 događaja, a rezultati glasanja su sljedeći:

slika

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:27 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#1 - SUŠA U 2011. GODINI

2011. godina je u većem dijelu Hrvatske bila izrazito sušna godina. Prema podacima sa 35 meteoroloških postaja, na kojima smo pratili količinu oborine tijekom godine, samo je na dvije postaje (Komiža i Palagruža) palo (malo) više kiše od godišnjeg prosjeka. Najsušnije je bilo u Bjelovaru (386 mm oborine što je 47.5% godišnjeg prosjeka), Bilogori (413 mm - 49.2%) i Gospiću (682 mm – 49.8%). Na 13 postaja je palo od 50 do 60% prosječne godišnje količine, na 8 postaja od 60 do 70%, a na njih 7 od 70 do 80%.

U Zagrebu je 2011. godina bila najsušnija u povijesti mjerenja, a to za meteorološku postaju Grič znači u zadnjih 150 godina. U 2011. godini je palo 520 mm oborine, što je 59% prosječne godišnje količine koja iznosi 883 mm. Do sada je najsušnija bila 1949. s 581 mm oborine. Na postaji Zagreb Maksimir u 2011. je palo 517 mm oborine, što je također najmanja količina u povijesti mjerenja tj. od 1949. godine. Dosad je najsušnija bila 1971. godina sa 558 mm.



slika

slika

slika

slika

slika

DHMZ u analizi oborina za 2011. godinu ističe:

Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u % višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) je pokazala da je u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, oborine bilo manje od prosjeka. Veći dio kontinentalne Hrvatske kao i Jadrana nalazi se u kategoriji ekstremno sušno, dok se u kategoriji vrlo sušno nalazi dio Istre, Like i Gorskog kotara, te zaleđe Splita i Dubrovnika. Kategorija sušno obuhvaća okolicu Hvara i Senja, dok se u kategoriji normalno nalaze se Vis i Lastovo.

slika

Usporedba količine oborina u 2011. godini sa također sušnom 2003. godinom pokazuje da je 2011. godina bila sušnija od 2003. Od 23 postaje koje smo usporedili na njih 15 je 2011. godina bila sušnija od 2003. godine.

slika

U sušnoj 2011. godini smo imenovali 33 ciklone, ali se polovica njih odnosi na kratkotrajne i plitke ciklone koje su uglavnom samo lokalno djelovale na vrijeme odnosno samo manjem području zemlje donosile oborine. Tako smo imali 3 jednodnevne i čak 14 dvodnevnih ciklona. Uz to u 2011. smo ispratili i 7 trodnevnih ciklona. Samo je 6 ciklona na vrijeme djelovalo 4 dana, a tek njih tri pet ili više dana. Izostanak izraženijih ciklona doveo je do toga da u većem dijelu zemlje u toku godine tlak zraka nije padao ispod 1000 hPa. Tek je u drugoj polovici prosinca tlak zraka pao ispod te vrijednosti u cijeloj zemlji.

Kretanje tlaka zraka na nekoliko meteoroloških postaja u 2011. godini.

Zagreb Maksmir

slika

Osijek Čepin

slika

Gospić

slika

Rijeka Omišalj

slika

Zadar Zemunik

slika


Split Marjan

slika

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:28 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#2- JESENSKA DRUGA POLOVICA SRPNJA

Predah od srpanjskih vrućina došao je početkom druge polovice srpnja. 15. srpnja temperature su se u unutrašnjosti spustile ispod 30 °C, odnosno zahladilo je za desetak stupnjeva, dok se u Dalmaciji još uvijek mjerilo i do 36 °C. Posljednja dekada srpnja donijela je vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme s temperaturama znatno nižim od prosjeka za srce klimatološkog ljeta.
Prva u seriji od tri ciklone, nazvana Indira, zahvatila nas je na prijelazu iz druge u treću dekadu srpnja. 19. srpnja je olujno nevrijeme praćeno snažnim vjetrom i tučom pogodilo srednji dio Virovitičko-podravske županije. U selu Donji Meljani vjetar je srušio stabla i kidao grane na drveću te nosio crjepove s krovova pa je oštećeno petnaestak kuća. U obiteljsku kuću Budimira Pandura udarila je protugradna raketa koja je probila krovište i završila u prostoriji dnevnog boravka u kojoj nije bilo nikoga te nitko nije ni ozlijeđen.
Dan kasnije, 20. srpnja je diljem unutrašnjosti bilo grmljavinskih pljuskova. Na području grada Varaždina i osobito u Međimurju oluja je bila praćena tučom i jakim vjetrom. U Čakovcu su poplavljeni podrumi bolnice. Nevrijeme s jakim vjetrom koji je čupao stabla je zahvatilo i dio Istre (Poreč, Višnjan). U Poreču je palo čak 83 mm kiše. Tog je dana i Dalmacija dočekala pad temperature zraka čime je okončana neobično jaka i dugotrajna srpanjska vrućina. U Sinju su pale 44 litre kiše po metru kvadratnome, a u Imotskom čak 63mm

Burne meteorološke događaje i jesenski ugođaj je usred ljeta donijela ciklona Janko (23.-26. srpnja).
23. srpnja je jako nevrijeme zahvatilo Split. Palo je u sat vremena čak 69.7 mm kiše, što je količina koja je 2.65 puta veća od srpanjskog prosjeka. Ta je količina veća i od količine kiše koja prosječno padne u srpnju i kolovozu zajedno (68.4 mm). Tog dana je nadmašen i dnevni rekord u količini kiše u srpnju koji je dosad iznosio 61 mm, koliko je palo 1. srpnja 1977. godine. Poljudski stadion i okolica su bili potopljeni. U Splitu i okolici bilo je i tuče i do veličine kokošjeg jajeta, a počinjena je i znatna materijalna šteta, posebno u istočnim predgrađima Splita. Nevrijeme u Splitu je bilo praćeno i olujnim vjetrom koji je mjestimice čupao stabla. U Kaštel Gomilici je tog dana palo 71 mm kiše, od čega u sat vremena čak 65 mm.

Potop u Splitu je nastupio nakon vrlo sušne prve polovice godine. U prvih 6 mjeseci godine u Splitu je palo 183 mm kiše, što je 48.4 % od prosječne količine za to razdoblje.

Nevrijeme s obilnom kišom tog dana je zahvatilo i područje Šibenika. Na postajama Šibenik Vidici i Prvić je palo 63 mm kiše. Šibenska postaja DHMZ-a mjeri 45.5 mm kiše. Izraženijih pljuskova bilo je i na sjevernom Jadranu i Gorskom kotaru. U Opatiji je palo 59 mm, u Njivicama na Krku 49 mm kiše, a Bjelolasica je mjerila 49.3 mm kiše
Neverin s kišom, pljuskom, grmljavinom i jakom vjetrom popodne je zahvatio i grad Dubrovnik. Jačih nestabilnosti tijekom prijepodneva bilo je na području od Pelješca do Dubrovačkog primorja. Mjestimice je bilo izraženih pljuskova, zabilježena je jedna pijavica, a udari munja uzrokovali su i nekoliko požara. Čak tri snažna udara groma u razmaku od samo 13 minuta izazvali su u subotu 23. srpnja tri velika požara na dubrovačkom području.
Tog dana je bilo i krajeva s nimalo kiše (veći dio Istre) ili vrlo malo kiše. Tako je u Zadru (Puntamika) do 20 sati palo tek 0.5 mm kiše, u Slavonskom Brodu 0.8 mm-
Nova obilnija kiša stigla je u noći od 23. na 24. srpnja, osobito na sjevernom Jadranu i gorju. U Senju je palo 82 mm, u Pazinu je 61 mm kiše, na Zavižanu 48 mm kiše, Pargu 41 mm, Puntijarki 28 mm, Ogulinu i Rijeci 27 mm, a Varaždinu 25 mm. Kao što je to čest slučaj ljeti, postojale su velike razlike u količini kiše na malom području. Tako je u Puli (aerodrom) palo tek 5 mm kiše, a na Malom Lošinju 3 mm. Kraj Korčule je tog nedjeljnog jutra, 24. srpnja formirana i pijavica, a poslijepodne se nekoliko pijavica formiralo i na moru ispred Dubrovnika. Pijavica na jugu Istre, oko rta Kamenjak snimljena je iz Pule.


Ciklona Janko je tog srpanjskog vikenda otpuhala ljetne vrućine iz naših krajeva, osobito u gorskim, središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti. Po temperaturama mjerenim 24. srpnja u 14 sati se nikako nije moglo zaključiti da smo bili kalendarski na kraju srpnja: Zavižan 9 °C, Sljeme 10 °C , Delnice 11 °C , Bednja 13 °C; Čakovec, Koprivnica, Ogulin, Rijeka aerodrom, Varaždin 15 °C; Bjelovar, Krapina, Križevci 16 °C. I u Rijeci je u 14 sati bilo tek 16 °C, a istovremeno se u Puli mjerilo 25 °C. U Slavoniji se mjerilo od 20 do 24 °C, a samo je u Dalmaciji temperatura porasla iznad 25 °C. Najtoplije je bilo na Lastovu i Palagruži sa 28 °C, a Hvar, Šibenik, Dubrovnik i Makarska mjerili su 27 °C.

U Julijskim Alpama u Sloveniji je pao snijeg. Već u 8 sati ujutro na Kredarici je mjereno 10 cm snijega, a u 20 sati 25 cm. Snijeg je zabijelio i austrijske planine do 1600 metara nadmorske visine.
Neobična srpanjska svježina se u unutrašnjosti i gorju nastavila i 25. srpnja. Najviše dnevne temperature u nizinama unutrašnjosti su se kretale od 14 do 18 °C. U Zagrebu je taj dan bio najhladniji 25. srpanj u povijesti mjerenja. Na Griču je najviša dnevna temperatura iznosila 17,2°C, a u Maksimiru 16,9°C. Dosadašnja najniža najviša dnevna temperatura na taj datum bila je 18,2°C na Griču, izmjerena davne 1891. godine, te 19,9°C u Maksimiru, iz 1976. godine. U gorju je bilo još hladnije. Tako se na Sljemenu najviše mjerilo 8.4 °C, a na Zavižanu 7.2 °C. Minimalna temperatura na Zavižanu je bila 3.8 °C. Srednja dnevna temperatura na Zavižanu je 25. srpnja iznosila 4.5 °C, što odgovara sredini listopada. Srednja dnevna temperatura za to doba godine je oko 12 °C. Na Jadranu se mjerilo do 20 do 28 °C, a puhala je bura, koja je podno Velebita bila i jaka, ali većih problema u prometu nije bilo. Tog je dana najviše kiše palo u Slavoniji (Požega 39 mm, Slavonski Brod 35 mm).
Nestabilno se u dijelu Dalmacije zadržalo i 26. srpnja. Oko 9 sati ujutro u Kaštelanskom zaljevu, nasuprot Slatinama na Čiovu se razvila jaka pijavica. Trajala je desetak minuta, ali se raspala prije ulaska na kopno. Sredinom dana i ponovno poslijepodne obilnijih je pljuskova i grmljavine, kratkotrajno i tuče, bilo na području Knina

Nova ciklona Kata utjecala je na vrijeme od 27. do 30. srpnja. Obilna kiša je u noći od 27. na 28. srpnja pala na krajnjem jugu Istre, čime je i na tom području prekinuta dugotrajnija suša. Od postaja na mreži pljusak.com najviše je kiše palo u Medulinu, 75 mm. Veći dio te velike količine je pao u jednoipolsatnom razdoblju odmah nakon ponoći. Postaja Pula aerodrom je mjeri la 54.6 mm. Obilnije kiše bilo je i u gorju. Na Zavižanu je palo 49.9 mm. Time je u srpnju na Zavižanu već palo 195 mm kiše, što je dvostruko više od mjesečnog prosjeka (89 mm). Kiša se proširila i na Dalmaciju, te zapadne krajeve unutrašnjosti. Tijekom prolaska nestabilnog zraka preko Dalmacije uočene su pijavice u neposrednoj blizini zadarske i šibenske rive.

I noć od 28. na 29. srpnja je u dijelu Dalmacije bila obilježena čestim grmljavinskim pljuskovima, osobito na širem području Makarske i Dubrovnika.

slika


slika

Split 23.7.2011. – foto: Cropix

slika

Dubrovnik, 24.7.2011. (foto Daniel Pavlinović)

slika

Pula, 24.7.2011. foto Nino Rašić

slika

Šibenik – foto: Krešimir Bilušić, 28.7.2011.

slika

Dubrovniku 29.7.2011. foto: Vjekoslav Benić

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:28 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#3- REKORDNE VRUĆINE U RUJNU


I početak rujna je obilježilo pretežno sunčano vrijeme i vrućine, ali je bilo i lokalnih nestabilnosti. Prvi dan klimatološke jeseni je donio nastavka ljetnog ugođaja uz temperature od 28 do 33 °C. Lokalnih nestabilnosti bilo je na dijelu sjevernog Jadrana i u sjeverozapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti. 2. rujna je u večernjim satima preko središnje Hrvatske prošao izraženi olujni sustav koji je na području između Zagreba i Karlovca te na Baniji, u kratko vrijeme donio veće količine kiše. Na zagrebačkom području je palo do 25 mm kiše.
3. rujna je u Kninu mjereno vrlo vrućih 37.3 °C što je tek za desetinku stupnja Celzija manja od rekordno visoke temperature za rujan (mjerenja se vrše od 1950. godine) koja iznosi 37.4 °C, a postavljena je 7. rujna 2008. godine. I sljedeći dan je u Knin sa 36 °C bio najtopliji u zemlji, dok se drugdje mjerilo od 31 do 35 °C.

Ciklona Marija (5. rujna) je prva od (samo dvije) rujanske ciklone, i samo je kratkotrajno na dijelu Jadrana prekinula rujansko ljeto. Nije donijela većih problema, a samo je lokalno bilo više kiše. 5. rujna je izraženija nevera zahvatila splitsko područje. Na aerodromu Resnik je palo čak 50 mm kiše, dok je istovremeno na Marjanu palo tek 11 mm. Kiše je tog dana bilo i na riječkom području. U unutrašnjosti je kiša izostala.
Ljetno vrijeme s vrućinama se nastavilo sve do kraja kalendarskog ljeta. Početkom druge dekade rujna obarani su i mnogim mjestima i apsolutni temperaturni rekordi za rujan.

Rujan je, po srednjoj mjesečnoj temperaturi u mnogim krajevima naše zemlje bio rekordno topao ( Zagreb, Zavižan, Split, Rijeka, Knin), a u nekoliko mjesta su mjerene i najviše rujanske temperature u povijesti mjerenja.
3. rujna je u Kninu mjereno vrlo vrućih 37.3 °C što je tek za desetinku stupnja Celzija manja od rekordno visoke temperature za rujan (mjerenja se vrše od 1950. godine) koja iznosi 37.4 °C, a postavljena je 7. rujna 2008. godine
11. rujna 2011. postavljeni su rujanski temperaturni rekordi u mnogim mjestima: Zagreb, Varaždin, Karlovac, Sisak.
U Zagrebu (Maksimir) je tog dana mjerena temperatura od 34.0 °C, što je nova najveća rujanska temperatura u povijesti mjerenja. Time je za 0.5 °C nadmašen dosadašnji rekord od 33.5 °C koji je postavljen 6. rujna 2008. godine.
U Varaždinu je novi rujanski rekord 32.9 °C. Stari je rekord iznosio 32.4 °C, koliko je mjereno još 3. rujna 1956. godine. I u Karlovcu je mjerena najviša rujanska temperatura od 33.8 °C, kao i 34.9 °C koliko je mjereno u Sisku
Po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, rujan je na Griču najtopliji u povijesti mjerenja (zadnjih 150 godina). Srednja mjesečna temperatura je iznosila 21.36 °C. Dosad je, najtopliji bio rujan iz 1942. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 21.03 °C.

Posebnost ovogodišnjeg zagrebačkog rujna je izuzetno veliki broj tzv. vrućih (tropskih) dana, odnosno dana u kojima je najviša dnevna temperatura najmanje 30 °C. Ove je godine na Griču bilo čak 9 takvih dana, a prosjek za zadnjih 150 godina je samo 0.4 takva dana godišnje.
Na meteorološkoj postaji Zavižan, na kojoj se mjerenja vrše od 1. listopada 1953. godine, srednja mjesečna rujanska temperatura je iznosila 13.1 °C, što je novi rekord za taj mjesec i čak 3.9 °C veća od dugogodišnjeg rujanskog prosjeka koji za razdoblje 1961.-1990 iznosi 9.2 °C. Dosadašnji rekord po srednjoj mjesečnoj temperaturi je držao rujan iz 1987. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 12.9 °C. Apsolutni temperaturni rekord za rujan od 27.2 °C (od 17. rujna 1975. godine) nije premašen. Najtopliji rujanski dan na Zavižanu je bio 3. rujan kada je mjeren maksimum temperature od čak 25.6 °C.

I podaci za Rijeku govore da je rujan bio rekordno topao po srednjoj mjesečnoj temperaturi koja ove godine iznosi (po podacima Pomorskog meteorološkog ureda u Rijeci) 22.9 °C, što je za 3.9 °C više od dugogodišnjeg prosjeka. Dosad je najtopliji bio rujan iz 1984. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 21.9 °C. Kolovoz je u Rijeci sa srednjom mjesečnom temperaturom od 23 °C bio tek za 0.1 °C topliji od rujna.

Srednja mjesečna temperatura u Splitu (Marjan) u rujnu je iznosila 25.4 °C, što je za 4°C više od prosjeka. Ovogodišnja srednja rujanska temperatura u Splitu odgovara prosjeku za srpanj. Dosad najtopliji rujan u Splitu (podaci se vode od 1945. godine) je bio onaj iz 1946. sa srednjom mjesečnom temperaturom od 24.5 °C. Čak je 29 rujanskih dana u Splitu bilo iznadprosječno toplo. Najviša temperatura od 33.1 °C je mjerena 4. rujna i za 1.3 °C je manja od apsolutnog rekorda za taj mjesec (34.3 °C od 7. rujna 2008).

slika

Večernje nebo nad Makarskom, 16. rujna – foto: Toni Katić

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:29 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#4 - STUDENI – MJESEC PUN ZANIMLJIVOSTI UZ ANTICIKLONU SA DVA LICA

Studeni je u našim krajevima donio vrlo raznolike i temperaturne i oborinske prilike, a bilježeni su i neki rekordi. Na vrijeme su, i to samo na Jadranu djelovale tek dvije ciklone, a mjesec je obilježila dugotrajna stabilna anticiklona koja je danima u unutrašnjosti podržavala maglovito i vrlo hladno vrijeme, dok je istovremeno u gorju i na Jadranu bilo sunčano i osjetno toplije. Tako je studeni je u nizinama unutrašnjosti bio vrlo hladan i hladan, u gorju vrlo topao. Na sjevernom i srednjem Jadranu temperaturno je bio u okviru prosjeka, a u Dalmaciji topliji.
Osijek-Čepin je u studenom imao tek 0,4 mm oborine, što je uvjerljivo najsušniji studeni u povijesti mjerenja (od 1899. godine). Prvo mjesto držao je dosad studeni iz 1924. sa 3,5 mm. Ovogodišnji studeni je i treći najsušniji mjesec nakon rujna 1947. i listopada 1965. koji su završili sa 0,0 mm oborine.
I na sjevernom jadranu je mjesec bio suh. U Rijeci je palo tek 19 mm kiše, što je tek desetak posto od prosječne mjesečne količine (184 mm).
U Komiži je studeni pak bio rekordno kišovit. Izmjerena za studeni rekordna količina kiše od 202 litre. Po podacima DHMZ-a to je za 0,5 mm više od do sada najkišovitijeg studenoga 2008. godine. U Lastovu je palo 2,27 puta više kiše od dugogodišnjeg prosjeka.

Na Zavižanu u studenome nije bilo niti jednog dana sa snježnim pokrivačem. To su povijesti mjerenja (od 1953. g) dogodilo samo još dva puta, 1958. i 1994. godine. Prosječan broj dana sa snijegom u studenom na Zavižanu iznosi 13.6. Srednja mjesečna temperatura na Zavižanu bila je 2.3 °C iznad dugogodišnjeg prosjeka za studeni koji iznosi 0.4 °C.

Zagreb (Maksimir) je imao vrlo hladan studeni. Srednja mjesečna temperatura je bila 2.3 °C niža od dugogodišnjeg prosjeka (1961.-1990). Maksimir je imao sedam studenih dana u kojima se najviša dnevna temperatura nije popela iznad nula (prosjek je jedan takav dan). Hladnih je dana (s minimalnom temperaturom manjom od 0 °C) bilo čak 16, a prosječno je devet takvih dana. Istovremeno je na Puntijarki studeni bio za 2.2 °C topliji od prosjeka.


Studeni je na svom početku donio nekoliko suhih, na Jadranu pretežno sunčanih dana, dok je u unutrašnjosti česta bila magla i niska naoblaka.
U prvoj dekadi mjeseca (6.-8.11.) na vrijeme je na Jadranu utjecala sredozemna ciklona Smiljan koja je jugu Francuske i Italiji donijela vrlo velike količine kiše i poplave. Dosta kiše je bilo i duž Jadrana, osobito u Dalmaciji (Mljet 99.5 mm, Ploče 63 mm). U Dalmaciji je bilo i grmljavine.
Drugu polovicu studenog obilježila je anticiklona, koja je osim naših krajeva zahvaćala i veći dio Europe. U nizinama unutrašnjosti dani su bili hladni, tmurni i magloviti, uz inje, mraz i snježnu izmaglicu. Mnoga su mjesta imala nekoliko studenih dana (najviša dnevna temperatura je bila ispod 0 °C) u nizu. Zagreb Maksimir je od 18. do 23.11. imao šest uzastopnih studenih dan zaredom, te niz od 11 dana (17.-28.11.) u kojima nije bilo sunca.
Istovremeno je u višem gorju i na Jadranu vladalo sunčano i osjetno toplije vrijeme. Te su anticiklonalne dane obilježile velike temperaturne razlike. Tako je 18.11. u 13 sati u maglovitom zagrebačkom Maksimiru temperatura mjereno -2 °C, a na sunčanom Sljemenu je bilo deset stupnjeva toplije (8 °C). Tog jutra je najhladnije bilo u Crnom Lugu Risnjak s temperaturom koja se spustila do -11 °C, ali se uz sunčano vrijeme u 13 sati mjerilo se čak 19 stupnjeva više (8 °C). Srednja dnevna temperatura na Zavižanu je tog dana iznosila 4.8 °C, što je bilo za oko 5 °C više od prosječne dnevne temperatura na kraju druge dekade studenog koja se kreće oko 0 °C. Na sunčanom Jadranu se mjerilo od 14 do 17 °C, a najtopliji je bio Dubrovnik sa najvišom dnevnom temperaturom od 18.5 °C. Tako je tog dana razlika između najniže i najviše temperature mjerene u Hrvatskoj iznosila impresivnih 30 °C.
16. 11. 2011. gusta jutarnja magla je kumovala velikom lančanom sudaru kod Ivanja Reke u kojem je sudjelovalo 20 osobnih automobila i sedam teretnih vozila. Tri su osobe teško, a četiri lakše ozlijeđene
Na kraju druge dekade studenog temperature mora se u Dalmaciji su dostizale 18 °C (Split, Božava, Dubrovnik) ili 19 °C (Hvar i Komiža).
U unutrašnjosti je druga dekada mjeseca bila osjetno hladnija od prosjeka. Na postaji Zagreb Grič je srednja dnevna temperatura u tom razdoblju (11.-20.11.) iznosila 1.8 °C, što je čak za 4.3 °C manje od višegodišnjeg prosjeka. Na postaji Zagreb Maksimir je prosječna temperatura u toj dekadi iznosila -0.2 °C, dok je prosjek (od 1999. godine) 7.5 °C. Ovogodišnja je dekada u studenom bila najhladnija u zadnjih 11 godina. Srednja temperatura je bila čak za 1.8 °C manja od dosad najhladnije dekade (treća dekada studenog 2005. godine). I u Splitu je druga dekada studenog bila malo hladnija od prosjeka i to za 0.4 °C. Na Zavižanu je druga dekada studenog bila toplija od prosjeka i to za 1 °C. Prosječna temperatura je iznosila 0.9 °C, dok je višegodišnji prosjek -0.1 °C.

Ciklona Šuša je početkom treće dekade djelovala na vrijeme uglavnom u Dalmaciji. Do kraja mjeseca je na vrijeme posvuda utjecala anticiklona. Nakon desetak dana maglovitog vremena 27.11. su neki krajevi unutrašnjosti ipak vidjeli malo sunca. Tijekom dana se magla i niska naoblaka razišla pa je u sjevernim i središnjim krajevima unutrašnjosti, kao i u dijelu Slavonije barem nakratko zasjalo i sunce. Zagrepčani niti tog dana nisu vidjeli sunca, već jedanaesti dan zaredom. Dan kasnije sunce su konačno ugledalo i Zagrepčani. Na kraju mjeseca se (29.11.) u Dubrovniku temperatura popela do 20 °C, u Kninu do 19 °C.

slika

Snježna izmaglica stvorila je 18.11. zimski ugođaj u Zaprešiću

slika

20.11.2011. - Podravina, - foto: Marko Posavec

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:32 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#5 - ZIMSKI KRAJ VELJAČE I POČETAK OŽUJKA

Kraj veljače i početak ožujka je donio dvije izraženije zimske epizode. Najprije je krajem veljače ciklona Rikard donijela obilan snijeg istoku Slavonije, a zatim je početkom ožujka orkanska bura ciklone Snježana stvorila mnogo problema na Jadranu.
U drugoj polovici veljače je prekinuto trotjedno stabilno, suho i iznadprosječno toplo vrijeme. Najprije je sredinom mjeseca sredozemna ciklona Patricija (16.-18. veljače) donijela mjestimice i obilnije oborine, a u gorju i snijeg nakon tri zimska tjedna bez snijega. Najobilnija kiša je s tom ciklonom pala na sjeveru i jugu Jadrana. Poljane iznad Ičića su dobile 89 mm kiše, Klana 71 mm, Rijeka Podmurvice 49 mm. Ciklona je još više kiše donijela na području Dubrovnika i okolice, gdje je bilo i pljuskova i grmljavine. Na postaji Gruda je u dva dana palo 107 mm, na postaji Dubrovnik Ćilipi 117 mm, a u gradu Dubrovniku je u dva dana palo 63 mm kiše, što je više od polovice mjesečnog prosjeka za veljaču (105 mm). Znatno manje kiše je bilo u unutrašnjosti (do desetak mm). Do 19 cm snijega u Gorskom kotaru nije stvorilo veće probleme.
Više zimskog ugođaja krajem veljače je donijela ciklona Rikard (20.-25. veljače). 21. veljače je u većem dijelu unutrašnjosti padao snijeg, ali su pale tek manje količine. Uz ciklonu Rikard koja se zadržavala nad Jonskim morem na vrijeme je utjecala i hladna istočnoeuropska anticiklona, pa je posljednji tjedan veljače obilježen hladnoćom, a na Jadranu i olujnom burom. Na Zavižanu je 23. veljače maksimalna temperatura iznosila tek -11 °C, a minimalna -15 °C. Uz olujnu buru od 68 km/h osjet hladnoće je bio -30 °C. Oblačnije je bilo na istoku Slavonije i jugu Jadrana, gdje se utjecaj ciklone Rikard intenzivirao 24. i 25, veljače. Snijeg je padao i u srednjoj i južnoj Dalmaciji. 26. veljače Mljet je mjerio 2 cm snijega, Ploče 3 cm, a snježne pahulje su lepršale i nad Splitom, Makarskom i Dubrovnikom.
U istočnoj Slavoniji je u ta dva dana (24.-25.2.) pao najobilniji snijeg te zime. Najviše ga je bilo u Gradištu 36 cm, koliko je mjereno 26. veljače, što je bila i najveća visina snijega u našoj zemlji, dva dana prije kraja veljače i klimatološke zime. Na Zavižanu se visina snijega tih dana zadržavala na 35 cm. Zanimljivost ove snježne epizode su i bile i velike razlike u visini snijega na malom prostoru. Jugoistočni dio Slavonije, odnosno područje istočno od linije Vukovar-Privlaka-Županja je dobilo najviše snijega. Vukovar je tog jutra mjerio 35 cm, a Vinkovci 27 cm. Snijeg koji je padao bio je vrlo suh, a padao je na temperaturi od -6 do -3 °C. Zanimljivo je, da dok je gusti snijeg zatrpavao istok Slavonije, šezdesetak kilometara zapadnije bilo vedro. Tek je pokoji centimetar novog snijega pao i u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti, te u Gorskom kotaru i Lici. Ova snježna epizoda na kraju veljače je zaobišla sjeverozapad unutrašnjosti , te sjeverni i srednji Jadran. Predzadnjeg dana veljače Gradište je uz jutarnju temperaturu od -12.2 °C bilo najhladnije mjesto u zemlji. I posljednji dan veljače je bio najhladniji na istoku Slavonije s temperaturama od -8 do -12 °C, dok se u ostatku unutrašnjosti mjerilo od -3 do -1 °C, a u višem gorju od -6 do -8 °C.

Novu zimsku epizodu je na početku ožujka donijela sredozemna ciklona Snježana. Na Jadranu je prvog dana ožujka zapuhala olujna i orkanska bura koja je donijela brojne probleme od Istre do Dalmacije. U Istri je olujna bura čupala i rušila stabla, a počinjeno je i dosta štete. I u Rijeci je orkanska bura napravila pravi nered. Osamdesetdvogodišnja Riječanka je pala pod naletima jakog vjetra i ozlijedila glavu. Ozljede su bile tako teške da je završila u jedinici intenzivnog liječenja.
Na Krčkom mostu udari bure su dostizali i 190 km/h. . U Primorju je bura uzrokovala kvarove na dalekovodima, pa je oko tri i pol tisuće potrošača od Senja do Svete Marije Magdalene bilo bez struje. Na području Jablanca i Prizne struje nije bilo 52 sata. Štete od bure je bilo i u Zadru.

Snijeg je padao u Gorskom kotaru, Lici, unutrašnjosti Dalmacije, a kratkotrajno je snijega bilo i uz obalu. Tako je u kasnim prijepodnevnim satima 2. ožujka jak snijeg padao na području Šibenika. Ipak, samo je u Senju i Karlobagu mjereno 1 cm snijega tog dana. U gorju je palo desetak centimetara novog snijega. Obilnije kiše je bilo na vanjskim otocima Dalmacije. U Komiži je u dva dana palo 48 mm kiše.
Nakon kraćeg smirivanja vremena, prolazak još jedne fronte sa sjeverozapada donio je olujnu buru u južnoj Dalmaciji 7. ožujka. Diljem Dalmacije su tog dana najviše dnevne temperature bile neobično niske, većinom od 3 do 8°C. Iako je u većini predjela bilo pretežno vedro, osobito je u Zagori lokalno bilo povećane naoblake iz koje je povremeno bilo pljuskova snijega na širem sinjskom i dijelu makarskog područja. Ta je bura ipak brzo oslabila pa je kraj prve dekade ožujka prošao uz stabilno, ali hladno vrijeme, a posebno su bila hladna jutra, s mrazem i duž obale. U Lici se temperatura spuštala do -13 °C. Slavonski Brod, Karlovac i Pazin su 9. ožujka mjerili minimalnu temperaturu od -9 °C. Ožujsko sunce je na kraju prve dekade mjeseca ipak brzo podignulo najviše dnevne temperature. Dnevne temperaturne amplitude su bile i više od dvadeset stupnjeva. Tako se na Crometeo postaji Stajnica u poslijepodnevnim satima 9. ožujka temperatura popela do 10.1 °C, što je bilo za 22.9 °C više od minimalne jutarnje. U Gospiću je dnevna amplituda temperature iznosila 21.1 °C,a u Kninu 20 °C. Pazin je poslijepodne bio 19.4 °C topliji od jutra, Karlovac za 19.1 °C. Početkom druge dekade mjeseca zavladala je južina, a do kraja kalendarske zime osjetno je zatoplilo, a pale su i veće količine kiše na dijelu Jadrana.


slika

Snježna situacija u Slavoniji - jutro 26.2.2011.

slika

2.3.2011. - Velebitski kanal – foto Aleksandar Gospić

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:32 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#6 - ZIMSKA CIKLONA OTON NA KRAJU SIJEČNJA

Kraj proljeću usred siječnja došao je krajem druge i početkom treće dekade s ciklonom Oton (19.-26.1.2011.) Fronta sa sjeverozapada je prve oborine, uz snijeg u gorju donijela 19. siječnja. Iza fronte je počeo pritjecati sve hladniji zrak sa sjevera, a u Tirenskom se moru formirala ciklona Oton. Ona je u kombinaciji sa jakom anticiklonom iznad sjeverozapadne Europe donijela našim krajevima zimski ugođaj, osobito u gorju te u Dalmaciji.
U Gorskom kotaru i Lici je u prva tri dana djelovanja ciklone palo i više od pola metra snijega. Begovo Razdolje je 22.1.2011. mjerilo 55 cm snijega, Plitvička jezera 52 cm, Zavižan 50 cm, Delnice 43 cm, Ogulin 40 cm, Parg Čabar i Slunj 30 cm. Do 12 cm snijega je palo i u Slavoniji, dok je u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti izostao. Snijeg je tih dana često padao u Dalmaciji, i u njenoj unutrašnjosti, ali i uz obalu i na nekim otocima. Snijeg je zabijelio i Pelješac, a 23. siječnja padao je i u Dubrovniku i okolici. Na početku djelovanja ciklona, na jugu Jadrana je bilo izraženijih grmljavinskih pljuskova. Na postaji Dubrovnik je u 24 sata (20. siječnja) Ćilipi palo 109 mm kiše.
Snijega nošenog burom bilo je i na sjevernom Jadranu, osobito podno Velebita. Jaka i oluja bura stvarala je velike probleme u prometu, pa je nekoliko dana bila zatvorena autocesta kod Maslenice, kao i jadranska magistrala od Senja do Karlobaga. Na Krčkom mostu je 21. siječnja izmjeren udar bure od 190 km/h.
Još jedan snježni val je 26. siječnja zahvatio veći dio sjeverne i srednje Dalmacije, a snježni pokrivač se stvorio u njenoj unutrašnjosti. Snijeg je padao u Zadru, Šibeniku, Splitu, na južnom dijelu makarskog primorja. Obilniji snijeg je pao u unutrašnjosti Dalmacije. U Drnišu ga je napadalo 15 cm, dok je na području Sinja i okolice palo desetak centimetara snijega. Tog dana je u 13 sati temperatura u Zadru i Splitu iznosila 4 °C, a u sunčanom Zagrebu 8 °C. Snijeg je u unutrašnjosti Dalmacije počinio dosta štete na stablima maslina.
Osobito niske temperature su tih dana mjerene u Lici, gdje se temperatura spuštala ispod -15 °C. 25. siječnja se temperatura na postaji Jelvica spustila do -19.4 °C. Brinje i Stajnica su tog jutra mjerili -17.5 °C. A samo tjedan dana ranije Stajnica je mjerila tridesetak stupnjeva višu temperaturu (14.4 °C).
Zadnji dani siječnja donijeli su smirivanje vremenskih prilika, uz jačanje europske anticiklone.


slika

Snježne pahulje nad Dubrovnikom 23.1.2011. – foto: Daniel Pavlinović

slika

Drniš, 26.1.2011. – foto Krešimir

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:33 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#6- PRVA POLOVICA LISTOPADA: IZ LJETA U ZIMU

Prvih šest dana listopada nastavilo se ljetno vrijeme s kraja rujna. Najviše dnevne temperature su gotovo posvuda bile više od 25 °C. U nekim mjestima na Jadranu mjerene su najviše listopadske temperature u povijesti mjerenja. Nakon listopadskog ljeta uslijedila je nagla promjena. Ciklona Olivija je 7. listopada donijela jako zahlađenje i prvi jesenski snijeg u gorju.
Već su prvog dana mjeseca oboreni neki temperaturni rekordi. Dubrovnik je stari temperaturni rekord za listopad popravljao u prva tri dana. Svih šest prvih listopadskih dana je u Dubrovniku najviša dnevna temperatura bila veća od starog rekorda za listopad koji je iznosio 28.0 °C (5. listopada 1966. godine).

U Dubrovniku je prvog dana mjeseca temperatura porasla do 29.2 °C. To je za 1.2 °C više od dosad rekordno visoke listopadske temperature. Splitu (Marjan) je stari listopadski rekord od 27.4 °C, od 3. listopada 1962. godine, tog dana premašen za 0.1 °C. I 31 °C koliko je mjereno u Kninu je novi temperaturni rekord za listopad. Dosadašnji rekord je iznosio 30.2 °C koliko je mjereno 1975. i 2009. godine. Varaždinu je danas sa maksimalnih 26.8 °C nedostajao 1 °C za postavljanje novog listopadskog rekorda. Dan kasnije su temperaturni rekordi za Dubrovnik i Split još malo popravljeni. U Dubrovniku je mjerena najviša dnevna temperatura od 29.3 °C, što je za 0.1 °C više od one mjerene dan prije. U Splitu je rekord premašen za 0.4 °C, pa je nova najviša listopadska temperatura mjerena u Splitu 27.9 °C. I u Kninu je tog dana mjerena nova najviša listopadska temperatura od 31.1 °C, koja je izjednačena i tri dana kasnije.
U Šibeniku je 2. listopada mjereno 30.3 °C, što je nova najviša listopadska temperatura u povijesti mjerenja. Stari rekord je iznosio 30.0 °C, a postavljen je 18. listopada 1993. godine. U Rijeci je do obaranja temperaturnog rekorda za listopad nedostajalo samo 0.2 °C. 2. listopada je mjereno 28.7 °C, a rekord za listopad je 28.8 °C, postavljen još 1. listopada 1956. godine.

I dok su u unutrašnjosti jutra na početku listopada bila svježa, s minimalnim jutarnjim temperaturama od 6 do 10 ili 11 °C, na Jadranu, posebno u Dalmaciji su i noći tople. U Dubrovniku se u noći od 1. na 2. listopada temperatura nije spuštala ispod 21.8 °C, na Lastovu je minimalna temperatura iznosila 20.9 °C, u Splitu 20.7 °C, a u Senju 20.5 °C.
Trećeg dana mjeseca je u Dubrovniku mjerena najviša dnevna temperatura od 29.7 °C, što je za 0.4 °C više od rekorda postavljenog dan prije. Rekord iz 1966. godine (28.0 °C) tako je u tri dana premašen za čak 1.7 °C.
Sunčano i vrlo toplo vrijeme nastavilo se sve do 7. listopada kada je uslijedila burna promjena. Ciklona Olivija je tog petka donijela naglo zahlađenje uz prvi jesenski snijeg u Gorskom kotaru i Lici, a zabijelilo se i Sljeme. Naglo je zahladilo, pa su temperature bile i za dvadesetak stupnjeva niže nego dan prije.
6. listopada u 15 sati u Rijeci je uz sunčano vrijeme izmjereno 27.4 °C . Dan kasnije u 15 sati u Rijeci je uz olujnu buru, kišu, tuču izmjereno 6.5 °C. Zavižan je 5. listopada mjerio temperaturu od čak 18.9 °C (listopadski rekord iz 1956. godine je 20.6 °C). 6. listopada je maksimalna temperatura na Zavižanu iznosila 17 °C. Dan kasnije je u 20 sati uz snijeg mjereno -3 °C.
To dana je u Parg Čabar palo 17 cm snijega, na Zavižanu 8 cm, u Delnicama 6 cm, a Sljeme i Gospić su mjerili 3 cm. Obilniji snijeg je pao i u višim područjima Slovenije. Na Rogli je palo 36 cm snijega, Kreadrici 20 cm, Krvavacu i Lisci 10 cm. I u Ljubljani su danas nakratko zalepršale snježne pahulje.

Bilo je i i dosta podataka o obilnoj kiši. Najviše je kiše palo u Rijeci, i to uglavnom sve u manje od dva sata, u jakom poslijepodnevnom pljusku. Palo je 98 mm kiše, što je više od polovice prosječne listopadske količine koja iznosi 175.5 mm. Rijeka je tog dana bila i najkišovitiji grad u Europi. Uz obilnu kišu koja je znatno otežavala promet u Rijeci, na nekoliko je lokacija u gradu bilo i srušenih stabala. Zbog jakog vjetra se kod vijadukta Hreljin prevrnuo šleper uz dvije ozlijeđene osobe. I širom Istre je bilo srušenih stabala uslijed jakog vjetra.

Obilnija kiša je pala i u središnjim krajevima: Krapina je mjerila 54 mm, Ogulin 45 mm, Puntijarka 42 mm, Varaždin 40 mm, Karlovac 38 mm, Zagreb Pleso 36 mm, Daruvar 31 mm, Sisak 30 mm. U sjevernoj i srednjoj Dalmaciji je palo od 10 do 23 mm kiše. Najmanje kiše je i s ovom ciklonom bilo na istoku Slavonije.
U kasnim jutarnjim satima tog petka, nekoliko manjih olujnih oblaka razvilo se na području Dubrovnika, a iz jednog od njih, nad moren neposredno uz obalu razvilo se nekoliko pijavica. Najveća od njih protezala se od podnice kumulonimbusa sve do mora, a srk pijavice uz more bio je širok čak pedesetak metara. Pijavice u Dubrovniku nisu velika rijetkost, no ovako velika pijavica nije česta ni na dubrovačkom području. Sama pijavica bila je priprijetila brodicama i kruzeru usidrenom pred Lokrumom, no srećom, niti jedan brod nije zahvaćen.
Ciklona je donijela i jedan tragičan događaj. 7. listopada je oko 13.30 sati grom udario u Dom za stare i nemoćne osobe Ulici Ozane Kotorske u Bjelovaru. U požaru su četiri su osobe smrtno stradale, a veći broj ih je ozlijeđen.

Kraj prve dekade listopada obilježilo je hladno vrijeme uz mraz, kojeg je osim u gorju bilo i u nizinama unutrašnjosti. Početak druge dekade listopada donio je naglo, ali kratkotrajno zatopljenje. 11. listopada se u Dalmaciji mjerilo i do 28 °C, a na Zavižanu čak do 18 °C. Dan kasnije, 12. listopada u Kninu je mjerno 29 °C. Na Zavižanu je 12. listopada mjereno 18.4 °C, što je novi temperaturni rekord za taj datum.
Frontalni poremećaj sa sjeverozapada donio je 13. listopada novo zahlađenje i tek malo kiše. Nakon dnevnog temperaturnog rekorda dan ranije, na Zavižanu se temperatura te večeri spustila do 0 °C.
U poslijepodnevnim satima, 13. listopada područje Dubrovnika zahvatilo je kratkotrajno, ali intenzivno grmljavinsko nevrijeme. U samo sat vremena je palo čak 43 mm kiše. Obilna kiša je brzo poplavila mnoge gradske ulice, a dubrovački vatrogasci su imali brojne intervencije na poplavljenim poslovnim i stambenim objektima
Tako je sredinom mjeseca opet u unutrašnjosti bilo slabog mraza, a na Jadranu je bura stvarala probleme u prometu podno Velebita.


17. listopada je u čitavoj unutrašnjosti bilo mraza, uz najniže minimalne temperature dotadašnjeg dijela jeseni. Najhladnije je jutro bilo u Gospiću gdje se temperatura spustila do -6.4 °C. Temperaturu od -6 °C mjerile su i ličke postaje Stanica i Brinje, kao i Bednja u Hrvatskom zagorju. Mraza je tog jutra bilo i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. U Pazinu se temperatura spustila do -3.7 °C, a u Sinju je u 8 sati mjereno -3 °C. Naravno, sve su te vrijednosti mjerene u meteorološkim kućicama na 2 metra visine. Malo iznad tla, na visini od 5 cm temperature su bile znatno niže. U Gospiću se tako na 5 cm mjerilo -10 °C, u Varaždinu -9 °C, Slavonskom Brodu -8 °C.

Pijavica kod Dubrovnika, 7. listopada.

slika

slika

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:33 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#8- ŽARKO LJETO NA KRAJU KOLOVOZA

Druga polovica kolovoza je donijela desetak izrazito vrućih dana u cijeloj zemlji. Nakon što je 15. kolovoza preko unutrašnjosti prešla oslabljena hladna fronta uz tek malo kiše, temperature su sljedećih dana rasle sve više.

18. kolovoza je bio prvi u nizu od deset dana kada su najviše dnevne temperature posvuda, osim u najvišem gorju porasle iznad 30 °C. Tog dana je još samo mjestimice bilo 35 °C (Pazin, Imotski i Pag), a najtopliji su bili Metković sa 36 °C i Knin sa 37 °C. To je prvi u nizu od deset uzastopnih vrlo vrućih dana u kojima se u Kninu mjerilo najmanje 35 °C. Izjednačen je jedan temperaturni rekord za kolovoz (Zavižan), a neka su mjesta bila vrlo blizu temperaturnih rekorda, koji ipak nisu premašeni.
Iz dana u dan je bivalo sve toplije, pa je popis mjesta sa 35 °C ili koji stupanj više bio sve dulji. Najviše dnevne temperature 19. kolovoza posvuda su prelazile 31 °C, a najčešće i 33 °C. Sjeverne krajeve unutrašnjosti je tog dana zahvatio rub fronte koja je lokalno (Suhopolje u općini Virovitica) donijela i jače nevrijeme s tučom.
Vrućine su se osobito zahuktale početkom treće dekade, kada je zabilježen i najtopliji tjedan u ovoj godini. U Metkoviću se temperatura 21. kolovoza popela do 39 °C, a u Kninu i Šibeniku do 38 °C. Imotski, Rab i Krk mjerili su 37 °. Niti noćni sati, posebno na Jadranu nisu donijeli predah od neugodne vrućine. U Dubrovniku je u 22 sata mjerno čak 34 °C. Najniža noćna temperatura je iznosila gotovo vrućih 29 °C. U Splitu se te noći temperatura nije spuštala ispod 28.2 °C, a u Senju ispod 27.7 °C.

Iako nisu obarani temperaturni rekordi, u nekim mjestima se temperatura opasno približila najvišim ikad mjerenim vrijednostima, a jedan je rekord i izjednačen. U Šibeniku je 21.8. temperatura porasla do 38.0 °C, što je 1.2 °C manje od najviše temperature mjerene u Šibeniku (39.2 °C od 4.8.1981.). U Dubrovniku temperatura porasla do 36.3 °C, što je tek za 0.7 °C manje od apsolutnog rekorda od 37.0 °C koji je postavljen 7.8.2003. godine.

Na Zavižanu je 22.8.2011. mjerena maksimalna temperatura od 27.2 °C, čime je izjednačen temperaturni rekord za kolovoz. Toliko je mjereno i 2. kolovoza 1998. godine. Zanimljivo je da je 27.2 °C temperaturni rekord i za mjesec rujan, a postavljen je 17. rujna 1975. godine. Tog vrućeg ponedjeljka je nedostajalo samo pola stupnja Celzija, pa da bude na Zavižanu izmjerena i najviša temperatura u povijesti mjerenja (od 1953.) . Apsolutni temperaturni rekord od 27.6 °C, postavljen je 27.7.1983. godine. Srednja dnevna temperatura na Zavižanu tog dana je iznosila čak 21 °C, što je desetak stupnjeva više od prosječne srednje temperature na početku treće dekade kolovoza.
Istog dana je i meteorološka postaja na Kreadrici (2514 metara) koja se nalazi na 350 metara manjoj nadmorskoj visini od najvišeg planinskog vrha Slovenije (Triglava) izmjerila temperaturu od 19.6 °C. Riječ je o rekordno visokoj temperaturi za mjesec kolovoz u povijesti mjerenja (od 1955. godine). i trećoj najvišoj temperaturi ikad izmjerenoj. Dosad je rekord za kolovoz iznosio 18.6 °C, koliko je mjereno 13. kolovoza 2003. godine. Samo su u dva uzastopna srpanjska dana 1983. godine mjerene više temperature. 27. srpnja 1983. godine izmjeren je apsolutni rekord od 21.6 °C, a dan kasnije 20.4 °C.

23. kolovoza je izmjerena najviša temperatura u tom razdoblju vrućina. U Kninu je najviša dnevna temperatura porasla do 39.5 °C. U većem dijelu zemlje se tog dana mjerilo od 33 do 37 °C. Vruće je bilo i u susjednim zemljama. U Europi je tog dana sa 40.0 °C najtoplija bila Podgorica. U Mostaru se mjerilo 39.1 °C, a u Banja Luci 39 °C.
Dan kasnije, 24. kolovoza je popis mjesta s temperaturama od 36, 37 ili 38 °C bio još duži.

Uz Knin je 38 °C još mjereno i u Novoj Gradiški, Gradištu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Zagrebu Pleso i Sisku. U ostatku unutrašnjosti se mjerilo 36 ili 37 °C. U Gorskom kotaru su temperature dostizale 31 °C (Parg) ili 32 °C (Delnice, Crni Lug), a u Lici se mjerilo i do 35 °C.
Neka mjesta ponovno nisu bila daleko ni od temperaturnih rekorda za kolovoz. Na Puntijarci je temperatura danas porasla do 29.5 °C, što nije daleko od rekorda za kolovoz (30.7 °C od 20.8.2000.). Osijek (Klisa) je mjerio 38.3 °C, što je samo za 0.6 °C manje od rekorda za kolovoz koji iznosi 38.9 °C, a postavljen je 15. kolovoza 1952. godine.

Vrućine s temperaturama i do 38 ili 39 °C nastavljene su i 25. kolovoza. I more se jako ugrijalo, pa su se mjerile vrlo visoke temperature za to doba godine, porasle su do 27 ili 28 °C, a u Lastovu je mjereno i 29 °C.

Posljednji u nizu vrućih ili vrlo vrućih dana u cijeloj zemlji bio je 26. kolovoza . Najviše dnevne temperature su, već deseti dan zaredom posvuda bile iznad 30 °C. Fronta je u noći na 28. kolovoza donijela osvježenje, posebno u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Tako 29. kolovoza u unutrašnjosti nisu mjerene najviše dnevne temperature iznad 30 °C. U Dalmaciji se i dalje zadržalo vruće, ali se ipak više nije mjerilo iznad 34 °C.
slika

Knin je od 18.-27.8. imao deset uzastopnih vrlo vrućih dana , s temperaturom većom od 35 °C

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:33 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#9- NESTABILNA PRVA DEKADA LIPNJA – CIKLONA FLAVIJAN

Prvu lipanjsku dekadu u našim je krajevima obilježilo vrlo nestabilno vrijeme, s čestim izraženijim grmljavinskim pljuskovima i nevremenima. Bilo je nekoliko izraženijih kišnih epizoda s velikim količinama kiše u kratkom vremenu (Komiža, Sisak, Slatina, Zadar), ali i vrlo velikih razlika u količini kiše na malom prostoru (Komiža-Lastovo, Pula-Pazin). Za sve je krivo ciklonalno polje koje se nad srednjim sredozemljem zadržavalo tijekom prve dekade lipnja,a koje smo pratili pod imenom Flavijan. Suša, koja je obilježila prvih pet mjeseci ove godine u većem dijelu zemlje je prekinuta.

Najzanimljiviji kišni podatak iz tog razdoblja dolazi iz Siska. U prvih deset dana mjeseca u tom je gradu palo 115 mm kiše. Najveći dio te kiše pao je dva navrata: najprije je 3. lipnja u nekoliko poslijepodnevnih sati palo 30 mm kiše, a zatim je sljedećeg dana palo još 50 mm kiše. Tih 115 mm je više od lipanjskog prosjeka koji (za razdoblje 1960.-1991.) iznosi 91 mm, ali i više od ukupne količine kiše koja je u Sisku pala u prvih pet mjeseci godine. I u Karlovcu je u tom razdoblju palo više kiše (122 mm) od lipanjskog prosjeka (99 mm). U Kninu je sa 88 mm u prvih deset dana lipnja već bio dostignut mjesečni prosjek.
Najviše je kiše ciklona Flavijan donijela Komiži na otoku Visu, 124 mm. Sva je ta kiša pala u samo šest prijepodnevnih sati prvog lipanjskog dana. Istog dana je u Slatini u samo sat vremena palo 72 mm kiše. I kiša koja je pala u Zadru (Puntamika 44 mm, Zemunik 68 mm) „potječe“ od izraženijeg nevremena koje je to područje zahvatilo u prvim satima srijede 8. lipnja. I u Pargu je polovica dosad pale lipanjske kiše (122 mm) pala u jednom danu (63 mm, 8. lipnja).
Bilo je i područja u kojima kiše gotovo da i nije bilo. To se prvenstveno odnosi na dio juga Dalmacije. U Makarskoj je palo tek 8 mm kiše, na Lastovu i dubrovačkom aerodromu 2 mm, a u Dubrovniku nije bilo kiše. Ipak, Dubrovnik je u prvih pet mjeseci suša zaobišla. Palo je 430 mm kiše, što je tek 11.5% manje od prosjeka za to razdoblje (486 mm). Malo kiše bilo je i na jugu Istre. Pula aerodrom mjeri tek 14 mm, a istovremeno je u Pazinu palo 63 mm.

Već je prvi dan klimatološkog ljeta donio vrlo nestabilno vrijeme. Već od jutra kiše i grmljavine bilo je u Dalmaciji, a tijekom dana i večeri i u mnogim je krajevima unutrašnjosti, kao i na sjevernom Jadranu bilo grmljavinskih pljuskova. Ponegdje su oni bili i izraženiji uz velike količine oborine, a nije izostala ni tuča. U Komiži je tijekom prijepodneva palo čak 124 mm kiše. U poslijepodnevnim je satima jače grmljavinsko nevrijeme zahvatilo dijelove Slavonije, osobito područje između Osijeka i Slavonskog Broda. Na postaji Slatina u osamdeset minuta (od 16. do 17.20 sati) palo je čak 72 mm kiše. Bujične vode iz brdskih ulica doslovno su poplavile nekoliko ulica u kojima je policija zabranila promet, a poplavljeno je stotinjak kuća i podruma. Obilnija kiša pala je i na području Đakova gdje je bilo i tuče koja je počinila dosta štete. Tuče je bilo i u okolici Siska. Grmljavinsko nevrijeme je kasno poslijepodne i tijekom večeri zahvatilo i šire područje Čakovca i Varaždina, kao i Hrvatskog Zagorja.

Promjenjivo vrijeme nastavljeno je i u sljedećim danima uz česta grmljavinska nevremena, osobito u središnjim krajevima unutrašnjosti, Slavoniji, Gorskom kotaru, Lici i Dalmacij. To je razdoblje obilježila i velika sparina, a temperature su ponegdje u Dalmaciji dostizale i 30 °C.
U grmljavinskom nevremenu koje je 5. lipnja zahvatilo okolicu Perušića, grom je usmrtio čak 34 ovce. 8. lipnja je u ranim jutarnjim satima grmljavinsko nevrijeme zahvatilo šire zadarsko područje. U kratko vrijeme je pala velika količina kiše. Na zadarskom aerodromu Zemunik palo je 61.5 mm kiše. Postaja Puntamika mjerila je 41 mm. Velika količina kiše u kratkom razdoblju izazvala je lokalne bujice. Tijekom noći je poplavio i zadarski Forum.

Stabilizacija vremena nastupila je u petak 9. lipnja i potrajala je sljedeća tri dana.


slika

Zagreb, 4.6.2011. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Sunja , 4.6.2011. – foto: Mario Sekulić

slika

Zadar, 8.6.2011. – foto: Boris Kačan

slika

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: 18 sij 2012, 22:34 
Offline
Član 2014.
Avatar

Pridružen/a: 22 svi 2004, 22:02
Postovi: 27057
Lokacija: Labin, Istra
#10- SRPANJSKA ŽEGA

Srpanjski val vrućina započeo je 7. srpnja, kada su temperature često dostizale vrijednosti od 33 °C, a u sljedećim danima je bivalo sve toplije. 8. srpnja su u gotovo cijeloj zemlji mjerene temperature više od 30 °C. Tog dana je najtoplije bilo na istoku Slavonije (Osijek Klisa 35.8 °C).
9. srpnja su temperaturni rekorderi , sa najvišom dnevnom temperaturom od 38 °C bili Knin (38.4 °C) i Osijek Klisa (37.6 °C). Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Slavonski Brod i Varaždin mjerili su 37 °C. U ostatku unutrašnjosti se mjerilo od 34 do 36 °C, dok se na Jadranu najčešće mjerilo od 32 do 35 °C.
Vrlo visoke temperature mjerene su i u gorskim krajevima. Parg je imao maksimalnu temperaturu od 28.9 °C, Puntijarka 27.7 °C, a Zavižan 23.3 °C. Srednja dnevna temperatura na Zavižanu je iznosila 19.5 °C, dok je minimalna temperatura iznosila 16.8 °C, Prosječna srednja dnevna temperatura u to doba godine, na kraju prve srpanjske dekade, za Zavižan iznosi oko 12 °C. Vruće je bilo i u susjednim državama: Podgorica 38.8 °C, Banja Luka 38.2 °C°, Bihać, Mostar i Sremska Mitrovica 38 °C, Beograd 37.5 °C, Cerklje ob Krki 35.9 °C.

U većem dijelu Hrvatske hitna medicinska služba je tijekom drugog srpanjskog vikenda imala zbog. toplinskog udara veći broj intervencija i poziva građana, a najviše je smrtnih slučajeva bilo u Zadru - osam - u Osijeku sedam, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj intervencija povećan je 25 posto.

Vrućine su nastavljene i početkom druge dekade srpnja. 11. srpnja je, već treći dan zaredom najtopliji u zemlji bio Knin sa 38 °C. U ostalim se krajevima mjerilo od 32 do 36 °C, a samo je u najvišem gorju ispod 30 °C (Puntijarka 25 °C, Zavižan 23 °C).
Neugodno su bile tople i noći, osobito u Dalmaciji. U noći od 11. na 12. srpnja u Splitu (Marjan) temperatura se nije spuštala ispod 28.2 °C. Već u 7 sati ujutro je mjereno 30 °C, a u 11 sati 35 °C. Istovremeno je Dubrovnik u 10 sati već mjerio 35 °C, nakon također neugodno tople noći s minimalnom temperaturom od 27.4 °C. Slično je bilo i u Šibeniku (25.7 °C), Senju i Rijeci (25.5 °C). Posvuda na Jadranu je minimalna temperatura bila iznad 20 °C. U unutrašnjosti je najtoplija noć bila u Zagrebu (Grič) s najnižom temperaturom od 21.3 °C.

12. srpnja je najtoplije bilo u Makarskoj s najvišom dnevnom temperaturom od 37.6 °C. Knin, Ploče, Senj i Split mjerili su 37 °C, a Rijeka, Šibenik i Zadar aerodrom 36 °C. U unutrašnjosti je vrućina tog dana malo „popustila“ pa se mjerilo uglavnom od 31 do 33 °C. Na nekoliko lokacija (Lastovo, Malinska, Poreč, Pula, Rab) mjerene temperature mora od „tropskih“ 27 °C. U Ulcinju u Crnoj Gori je mjereno 40.2 °C, što je najviša temperatura u Europi tog dana (isto toliko je mjereno i na jugoistoku Turske u gradu Diyarbakiru. U Podgorici je mjereno 39.4 °C, a u Mostaru 38.3 °C.

13. srpnja je u Mljetu i Kninu temperatura porasla do 38 °C, u Makarskoj i Daruvaru do 37 °C, a zatim su slijedila brojna mjesta i u unutrašnjosti i na Jadranu s temperaturama od 35 ili 36 °C. Neobično vruće je bilo i u prvim noćnim satima. U 21 sat najtopliji u zemlji je bio centar Zagreba. Na Griču je mjerena temperatura od čak 32 °C, a u 22 sata 30 °C kao i u Dubrovniku, Komiži i Senju. Poslijepodne je u Malinskoj na Krku mjerena temperatura mora od čak i 28 °C. U susjednim zemljama je 39 °C mjereno u Mostaru i Banja Luci.
Vrućina je obilježila i sljedeći dan, četvrtak 14. srpnja. DHMZ je u 14 sati u Lipiku javio temperaturu od 39 °C, a maksimalna temperatura u Lipiku je tog dana porasla na 40 °C. Taj je dan bio među dosad najtoplijim na postajama Zagreb Grič i Zavižan.

Podaci o temperaturama za postaju Zagreb Grič vode se još od 1861. godine. Maksimalna temperatura je 14. srpnja iznosila 37.6 °C, što je šesta najviša temperatura ikad mjerena (isto toliko je mjereno i 22. srpnja 1939.). Rekord i dalje drži 5. srpanj 1950. godine kada je mjereno 40.3 °C.

Iznimno toplo je bilo i na Zavižanu. Minimalna temperatura je iznosila 19.8 °C, što je treća najviša vrijednost takve temperature od početka mjerenja (listopad 1953. godine). Najviša minimalna temperatura mjerena je 28. srpnja 1983. i iznosila je 21 °C. Maksimalna temperatura je iznosila 26.2 °C, što je šesta najviša u povijesti mjerenja (isto toliko je mjereno i 19. srpnja 2007.) Apsolutni maksimum za Zavižan je 27.6 °C od 27. srpnja 1983. godine.

Nakon niza od tjedan dana u kojima su najviše dnevne temperature i u unutrašnjosti i na Jadranu u pravilu prelazile 35 °C , 15. srpnja je donio kakvo takvo osvježenje, osobito u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Najviše dnevne temperature su bile i za više od 10 °C manje od onih mjerenih dan prije. U Dalmaciji je vrućina popustila tek minimalno. Knin, Makarska i Sinj su mjerili 34 °C, Metković i Split 35 °C, a u Imotskom i 36 °C.

Ipak, u tom vrućem srpanjskom tjednu nije bilo posve stabilno vrijeme. U unutrašnjosti je lokalno bilo grmljavinskih nestabilnosti, najviše u najzapadnijim krajevima unutrašnjosti uz granicu sa Slovenijom te na istoku Slavonije.
Veliko nevrijeme i jaka tuča zahvatilo je u ponedjeljak 11. srpnja, između 18.30 i 19 sati rubne dijelove Krapinsko zagorske županije uz granicu sa Slovenijom. Najteža situacija je bila u općini Kraljevec na Sutli, i to u samom Kraljevcu na Sutli te naseljima Kačkovec, Draše, Movrač i Kapelski Vrh. Tamo je jak vjetar i olujne nevrijeme srušilo drveće na nekoliko kuća i gospodarskih objekata, a za promet je bilo zatvoreno i nekoliko lokalnih cesta. Vjetar je rušio i električne stupove tako da je cijela općina ostala bez struje. Uništeni su i svi poljoprivredni usjevi, posebice trajni nasadi vinograda, voćnjaka te njive s kukuruzom. Dan kasnije je proglašena elementarnu nepogodu u gradu Klanjcu te općinama Kraljevec na Sutli i Kumrovec, kao i za područje općine Luke.

slika

Koprivnica, 15. srpnja 2011. foto Marko Posavec

slika

Radarska snimka za vrijeme nevremena 11. srpnja

_________________
The snow comes down so fast and thick, you can actually watch it pile up, and you can even hear it


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Forum je zaključan Tema je zaključana [ne možeš postati/uređivati postove/odgovarati].  [ 11 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 02:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži:
Forum(o)Bir:  
POWERED_BY
HR (CRO) by hecos